top of page

Medicinska je informatika povezana s počecima primjene elektroničkih računala u medicini. To su pedesete godine 20. stoljeća kada su se pojavila prva komercijalna elektronička računala te počela upotrebljavati u različitim područjima znanosti i gospodarstva. Lee B. Lusted i Robert S. Ledley  1959. godine postavljaju temelje medicinsko – informatičkog područja nakon što su objavili članak u časopisu Science pod nazivom "Prosudbene osnove medicinske dijagnoze" u kojem su predložili matematičke metode i primjenu elektroničkog računala kao pomoć liječniku u postavljanju dijagnoze i izboru terapije. Prve primjene računala bile su pretežno u područjima obrade podataka u medicinskim službama te pohrani,  pretraživanju i pronalaženju medicinske literature. 1962. godine u Massachusetts General Hospital (MGH) pod vodstvom liječnika G. Octoa Barnetta pokrenuto je projektiranje čiji je razultat bilo jedno od prvih pokazivanja potencijalne snage daljinskog pristupa u izravnom pristupu (on – line) bazi podataka u stvarnome vremenu. Zahvaljujući tome, razvio se medicinski informacijski sustav tzv. MGH. Nedugo nakon toga (1965. – 1966.) u Barnettovu je laboratoriju razvijen MUMPS (Multi-User Multi-Programming System), programski jezik posebno razvijen za medicinske primjene. Među prvim sustavima za vođenje povijesti bolesti koji su naišli na širu primjenu navode se COSTAR (Computer Stored Ambulatory Record) i TMR (The Medical Record). COSTAR je uveden 1968. godine i u početku je trebao omogućiti vođenje medicinske dokumetacije u okviru zdravstvenog osiguranja na Harvardu, ali se poslije proširio na druge ambulantne djelatnosti. TMR je uveden 1975. godine, a prvi je od sustava za računalne povijesti bolesti imao za cilj zamijeniti povijest bolesti na papiru njezinim elektroničkim oblikom. Za razvoj zdravstvenih informacijskih sustava bila je bitna pojava elektroničkih računala koja su raspolagala mrežama terminala. Povećanje procesne moći računala omogućilo je širenje njihove primjene u dijagnostičkim metodama. Vrlo je važna bila izrada prvog uređaja za računalnu tomografiju (computer tomography scanner). Razvoj računalne tomografije, kao neinvazivne metode za promatranje unutrašnjosti živog čovjeka, bio je revolucionaran korak u medicini. Za razvoj medicinske informatike u posljednjim dvama desetljećima 20. stoljeća bio je vrlo važan razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija (information and communication technologies, ICT), među kojima osobito mjesto ima izum mikroprocesorske tehnologije i pojava malih stolnih i prijenosnih računala velike procesne moći i kapaciteta za pohranu podataka. Među prve primjene interneta u medicini spada pretraživanje baze podataka te rad raspravljačkih skupina o aktualnim medicinskih problemima. Internet je izazvao novu informacijsku revoluciju u medicini jer se informacije o zdravlju postale dostupne javnosti. Razvojem i globalnim širanjem ICT-a pojavila su se nova područja medicine: telemedicina (medicinski postupak koji se obavlja na daljnu pomoću ICT-a, dakle interneta) i kibermedicina (bavi se primjenom interneta i ICT-a u medicini i javnom zdravstvu, proučavanjem utjecaja i posljedica interneta te vrednovanja njegovih mogućnosti u zdravstvenoj zaštiti).

Prva aktivnost u području medicinske informatike u Hrvatskoj bilježi se 1966. godine kad je Gjuro Deželić, fizikalni kemičar, u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao prva predavanja o elektoničkim računalima i kibernatici na poslijediplomskome studiju. U to je doba razvojem sustava zdravstvene zaštite u Hrvatskoj količina podataka i informacija znatno porasla, a njihova obrada, prijenos i analiza znatno su zaostajali za cjelokupnim razvojem organizacije zdravstva. Zbog toga se u Hrvatskoj pojavljuju inicijative da se u zdravstvenoj djelatnosti primijene informatičke metode. Među prvim  takvim inicijativama bili su projekti automatske obrade podataka (AOP) u Zagrebu koju je 1968. godine inicirao Berislav Defilipis. Akademske godine 1970./71. Medicinski fakultet u Zagrebu uvrstio je u nastavni plan studija medicine obvezatni jednosemestralni kolegij medicinske informatike pod nazivom "primjena elektroničkih računala u zdravstvenoj zaštiti", kasnije je kolegij promijenio naziv u "osnove informatike" da bi 1990. godine dobio naziv "medicinska informatika". Time se Medicinski fakultet u Zagrebu uvrstio među prve fakultete u svijetu koji su uveli medicinsku informatiku kao redovni nastavni sadržaj u studiju medicine. U pojedinim kliničkim disciplinama u Hrvatskoj, na mnogim se područjima nastojao pratiti razvoj medicinske znanosti u svijetu pa su  1975. godine, osim metoda za proračun zračenja pri radioterapiji, u više bolnica instalirane i dijagnostičke i terapijske metode u nuklearnoj medicini, elektroencefalografiji i kompjuteriziranoj tomografiji. Prvo medicinsko – informatičko istraživanje u Hrvatskoj bilo je razvojnog tipa. Godine 1974. razvijen je CSTAT, poseban konverzacijski jezik namijenjen statističkoj analizi podataka u biomedicinskim istraživanjima. To je dovelo do stvaranja posebnog interaktivnog statističkog paketa u biomedicinskim istraživanjima SPAK koji je korisnicima omogućio bliži kontakt s podacima iz vlastitog istraživanja, stvaranje novih strategija za analizu tih podataka i proširio mogućnosti statističke analize.  Porast broja stručnjaka koji su se bavili medicinskom informatikom omogućio je i osnovanje Hrvatskog društva za medicinsku informatiku (HDMI) 1989. godine. Globalno širenje ICT-a, pojava interneta i brzo širanje mreže u medicini u svijetu imalo je odraza i u Hrvatskoj. Zanimanja za telemedicinu i internet su u porastu, pa su hrvatski autori razmjerno rano počeli pisati o temama povezanim s tim novim područjima. Osnutak Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNeta ( Croatian Academic and Research Network) 1992. godine bio je snažan poticaj za daljnji razvoj medicinske informatike u Hrvatskoj. Na prijelazu stoljeća u Hrvatskoj su se pojavili prvi portali zdravstvenih mrežnih stanica kao što su portal Medicinskog fakulteta u Zagrebu, portal za rak dojke, portal u kardiologiji CARDIONet i sl.

POVIJESNI PREGLED

Svijet
Hrvatska

© Matea Andrijić & Ivana Galić & Tamara-Anna Horvat

bottom of page