Računala u medicini
Administrativni podaci
Administrativni ili upravni podaci potrebni su za pouzdan nadzor nad bolesnikom tijekom liječenja. Imaju temeljnu ulogu u sustavu zdravstvene zaštite jer omogućuju utvrđivanje identiteta bolesnika i njegovo praćenje tijekom trajanja medicinske skrbi, a time osiguravaju ostvarivanje prava bolesnika na zdravstvenu zaštitu. Za njihovo prikupljanje pretežito je zaduženo nemedicinsko osoblje, ali su oni vrlo bitni i medicinskom osoblju. Administrativne podatke pronalazimo na prvim stranicama klasičnih medicinskih zapisa na papiru, povijesti bolesti ili tzv. bolesničkim kartonima. Razlikujemo dvije skupine administrativnih podataka.
Podaci o ustanovi
Određuju vrstu ustanove, tj. pokazuju je li riječ o ordinaciji obiteljske medicine, općoj bolnici ili kliničkom bolničkom centru. Naziv ili ime ustanove definira o kojoj je ustanovi unutar zdravstvenog sustava riječ, a ako je ustanova podijeljena u više dijelova, uz ime ustanove navode se i nazivi ili oznake dijelova. Ustanove se sastoje od zavoda, katedri, odjela i odsjeka.
Podaci o bolesniku
Podatke o bolesniku možemo podijeliti u osobne i vanjske podatke. Osobni su identifikacijski podaci kao ime i prezime, ali oni nisu dovoljni da se s potpunom sigurnošću identificira svaka osoba. Stoga se uz ime i prezime navode i drugi osobni podaci, kao što su:
Medicinski su podaci oni koji opisuju zdravstveno stanje bolesnika, liječenje i praćenje tijekom liječenja. Dijele se na kliničke i laboratorijske podatke. Posebna vrsta medicinskih podataka su biomedicinski signali.
Klinički podaci
Dio su medicinske dokumentacije koja se opisuje kao skup podataka o bolesniku, a obuhvaća povijest bolesti, otpusno pismo, osobni zdravstveni karton, karton cijepljenja i sl. Ona omogućuje primjerenu skrb o bolesniku, financijsko praćenje zdravstvene djelatnosti i provedbu medicinskih istraživanja. Medicinskom se dokumentacijom prenose točni i nedvosmisleni podaci o zdravstvenom stanju bolesnika između zdravstvenih djelatnika.
Medicinski podaci
PODACI O BOLESNIKU
Otpusno pismo
Nakon otpusta iz ustanove bolesniku se izdaje otpusno pismo kao sažetak povijesti bolesti. U pismu se nalaze podaci o tijeku i ishodu dotadašnjeg liječenja te preporuke o daljnjim terapijskim i dijagnostičkim postupcima, uključujući i podatke o lijekovima koje bolesnik uzima ili mora uzimati. Liječnik otpusno pismo pohranjuje u bolesnikov zdravstveni karton.
Povijest bolesti
Povijest bolesti je dokument koji se počinje pisati nakon dolaska bolesnika u ustanovu i zaključuje tijekom jednog liječenja u tercijarnim zdravstvenim ustanovama (bolnice i klinički bolnički centri), a u pravilu je povezan s liječenjem jedne bolesti. Liječnik u povijest bolesti upisuje obiteljsku i osobnu anamnezu (bolesnikov opis tegoba zbog kojih se javlja liječniku), pregled bolesnika, tijek bolesti (važni podaci o bolesnikovom zdravstvenom stanju, rezultati dijagnostičkih postupka i svi terapijski postupci) i epikrizu (zaključak o bolesti nakon završetka liječenja).
Osobni zdravstveni karton
Osobni zdravstveni karton osnovni je dokument praćenja zdravlja pojedinca u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Uz medicinske podatke i podatke o zdravstvenom stanju taj dokument sadrži i administrativne, pretežito demografske podatke. Liječnik obiteljske medicine sastavlja, prati i čuva zdravstveni karton svakoga svog bolesnika. U karton se bilježi svaki posjet liječniku te njegova svrha, a upisuju se propisani lijekovi i specijalistički pregledi i njihovi rezultati te se upisuju bolovanja koja se pacijentu odobre.
Elektronički zdravstveni zapis
Medicinska dokumentacija na papiru obično se vodi kao slobodno pisan tekst neformalnog ili formalnog oblika, a nedostaci takve dokumentacije su brojni. Podaci su često nečitljivo upisani, postoji samo jedan primjerak dokumenta dostupan na samo jednome mjestu i on se lako može izgubiti. Tijekom praćenja bolesnika, količina dokumenata se povećava što otežava snalaženje u čitanju i pronalaženju potrebnog podatka. Nevaljano vođenje dokumentacije često prouzročava ponavljanje dijagnostičkih postupaka, davanje neodgovarajuće ili pogrešne terapije i u konačnici vodi do nepotrebnog trošenja sredstava. Elektronički zdravstveni zapis i elektronički medicinski zapis temelj su medicinskih podataka u zdravstvenim informacijskim sustavima. Medicinski zapis se odnosi na strogo medicinske podatke koje zna i može bilježiti samo medicinsko osoblje, a zdravstveni zapis je širi pojam i obuhvaća i one podatke koje mogu bilježiti i drugi ljudi, npr.podaci o uvjetima stanovanja, higijeni i sl.
Laboratorijski podaci
Laboratorijske pretrage omogućuju potvrđivanje dijagnoze, praćenje učinkovitosti liječenja i utvrđivanje prognoze izliječenja nakon postavljanja dijagnoze, a temelje se na analizi bioloških uzoraka bolesnika (krv, mokraća, cerebrospinalna tekućina).
Umreženje laboratorijskog informacijskog sustava u zdravstveni informacijski sustav omogućuje elektroničku razmjenu podataka s bazama podataka koje sadržavaju elektroničke medicinske zapise bolesnika u ustanovi ili izvan ustanove u kojoj se nalazi laboratorij. Laboratorijski informacijski sustavi omogućuju pravilno prikupljanje, pohranu i prikaz svih laboratorijskih podataka ta njihovu brzu dostupnost unutar ili izvan ustanove u kojoj je laboratorij.
Biomedicinski signali
Pod pojmom biomedicinski signal (biosignal) podrazumijevaju se sve vrste signala koje odašilju živi organizmi. Svaki živi organizam, organ i stanica na različitim razinama odašilju biosignale s pomoću kojih međusobno komuniciraju. Promatranjem i mjerenjem biosignala može se odrediti u kakvu je stanju organizam, je li zdrav ili je došlo do bolesti ili oštećenja te koliko je oštećenje. Prikupljanje i obrada biosignala, od staničnih struktura pa do čitavog organizma, temelj je mnogim zdravstvenim istraživanjima. Primjena računalne tehnologije u medicini uvelike je unaprijedila načine i proširila mogućnosti pronalaženja, prikupljanja, bilježenja te obrade biosignala. Kako bi signale opazili i mjerili, prvo ih treba pronaći i izmjeriti, te pomoću pretvarača (eng. transducers) pretvoriti u električne signale koji se elektrodama prenose u računalo. U svrhu mjerenja biosignala određeni se dio tijela bolesnika elektrodama i senzorima spaja na računalo. Biosignali električne prirode izravno se putem elektroda prenose u računalo, dok signale koji nisu električne prirode senzori prvo pretvaraju u električne pa ih potom prenose do računala.
 ručni zapis |
|---|
 elektronički zapis |
 ručni zapis |
|---|
 otežano traženje informacija |
 elektronički karton |
-
Spol
-
Prebivalište
-
Bračno stanje
-
Zanimanje
-
Ime bračnog druga ili ime majke/oca, s oznakom prebivališta u koliko je različito od bolesnikova prebivališta
-
Jedinstveni matični broj građana
Vanjski podaci definiraju bolesnika unutar zdravstvene ustanove, u sustavu zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja.
Jedan od administrativnih podataka je i bilježenje načina na koji se bolesnik zaprima u zdravstvenu ustanovu. Prijam može biti ostvaren kao:
-
Hitni prijam
-
Prijam s uputnicom izabranog liječnika obiteljske medicine
-
Premještaj s uputnicom iz druge ustanove